HRCroatian
Početna
PROJEKT SLOW FOOD-CE U LIPNJU 2018. PROSLAVIO JE SVOJU PRVU GODINU
PROJEKT SLOW FOOD-CE U LIPNJU 2018. PROSLAVIO JE SVOJU PRVU GODINU

Projekt Slow Food-CE proslavio je dovršenje svoje prve godine, godine u kojoj je definiran plan rada, određeni i organizirani sudionici te u kojoj je otvoren jasan put prema 2020. godini.

Projekt Slow Food-CE zajednička je inicijativa s ciljem promoviranja i očuvanja gastronomskog nasljeđa Srednje Europe, regije koja prolazi kroz ogromne promjene i u kojoj su brojne tradicije ugrožene. Pet gradova u pet različitih zemalja je odabrano i okupljeno u projekt, a svakom od njih povjeren je zadatak razvijanja programa mapiranja i očuvanja gastronomskih resursa, kroz istraživanje na terenu i teorijsko-znanstveni rad. Svaki se grad usmjerio na akciju prilagođenu tom gradu i njegovoj viziji budućnosti. Svaki grad tako postaje vodilja u svojoj regiji u smislu gastronomske tradicije te primjer drugim gradovima da ga slijede.

Slow Food, u svojoj ulozi glavnog partnera, provodi koordinaciju i organizaciju projekta pružajući potporu radnim skupinama u svakom gradu u jasnom tumačenju njihovih uloga. Ove godine na manifestaciji Terra Madre Salone del Gusto bit će predstavljeni plodovi jednogodišnjeg rada i truda. Svaka partnerska skupina predstavit će akcijski plan za sljedeću godinu, što nije bio tako jednostavan zadatak. Različitosti između radnih skupina bilo je dosta, kako kulturoloških tako i lingvističkih, a razlikovali su se i lokalni problemi i razine iskustva.

Primjerice, iskustvo je bilo korisno za hrvatskog partnera, udrugu Kinookus. Za njih projekt Slow Food-CE svojevrsna je diploma po završetku projekta Essedra, inicijative usmjerene na zemlje Balkana u kojoj je sudjelovala i dubrovačka udruga. Ovaj prijelaz na drugi projekt podrazumijevao je preciznije i usklađenije usmjerenje iskustva rada stečenog na projektu Essedra. Najviše od svega, rekao je voditelj projekta Kinookusa Ivo Kara-Pešić, to je značilo da su znali kako stvari funkcioniraju i što očekivati od prve godine, a to je priprema. Prvih šest mjeseci rada na projektu Slow Food-CE gotovo su u potpunosti bili posvećeni pripremi, izgradnji i organizaciji mreže kontakata za različite aktivnosti. Time je projekt zanimljivo pozicioniran, a radna skupina iz Dubrovnika imala je potrebna znanja i sposobnosti te bi se moglo reći da je njihov zadatak bio odrediti ritam ostalim partnerima uz istovremeno pružanje podrške i savjetovanje kako bi se svi pomogli razvijati istim ritmom kao i ostali.

Kroz aktivnosti projekta Slow Food-CE koje će se provoditi na manifestaciji Terra Madre Salone del Gusto pružit će se mogućnost svakom od partnera prezentirati svoj dio projekta i svoj djelokrug rada. Dubrovačka pilot akcija imat će formu multimedijalne, jestive izložbe, a u Brnu će ciljane skupine biti obrazovne i školske institucije.

Pilot akcije upućuju na najpraktičniju sastavnicu projekta Slow Food-CE. Tu se ne radi samo o prikupljanju podataka i mapiranju gastronomije grada, već o usklađenom nastojanju da se pronađe način na koji će se saznanja iz svakodnevnog života ljudi prenijeti u središta gradova. Nadamo se ne samo da će pilot akcije pokrenuti dugotrajne inicijative u gradovima gdje su uvedene, već da će služiti kao primjeri i ubuduće, a čitav projekt kao potvrda postupku kojeg će provesti ostali gradovi Srednje Europe sa stvarnim opipljivim rezultatima po završetku projekta.

Kako stvari sada stoje, pred nama je još dug put. Osobite različitosti projektnih prodručja otežavaju povezivanje svakog izazova izravno s drugim. Iako su u većini slučajeva problemi slični, uzroci i  pogodujući čimbenici posve su različiti. Pronalaženje srednjeg puta u tome pokazalo se kao najveća prepreka u uspostavljanju oglednog primjera postupanja koji se može primijeniti na svim uključenim područjima. Nadalje, suradnja je otežana zbog jezika jer niti jedan od pet teritorija nema isti jezik, pa zajednički rad može ponekad dovesti do odstupanja u značenju ili pojedinosti izgubljenih u prijevodu.

Svaki od ovih problema je, kao što je već predočeno, rješiv. Kada su se sve partnerske skupine okupile u istom gradu, nakon dugog radnog dana ispunjenog naporima u razumijevanju jedni drugih sudionici su izašli vani kako bi se bolje upoznali. Kako je večer odmicala tako su svi problemi sa međusobnim razumijevanjem nestali, ili kako je to elokventno opisao Ivo Kara-Pešić „lingua franca bio je jezik Slow Food-a, jezik kojeg svi govorimo i razumijemo“.

U međuvremenu, mnoge očigledne razlike potisnule su velike sličnosti između različitih teritorija i izazova s kojima se susreću, unatoč različitim kontekstima. Najjasniji primjer ovoga može se vidjeti u statusu Dubrovnika i Venecije kao turističkih žarišnih točki. Oba grada su nevjerojatno lijepa, a vječna globalna opsesija Venecijom nedavno je usmjerena na Dubrovnik nakon što je otvorio svoja vrata (i luke) hordama turista koje su privukle ljepote i kultura starog, zidinama omeđenog grada i njegove relativno niske cijene. To je sve dobro i u redu, ali što je s lokalnim stanovništvom i njihovom kulturom? Kao i u Veneciji, neobuzdani rast turizma u Dubrovniku otjerao je mnoge građane iz njihovih domova, jer se svaki postojeći objekt pretvara u smještajnu jedinicu. Istovremeno, kruzeri svakodnevno prolaze lukom nanoseći tako nemjerljivu štetu lokalnom okolišu i fauni, a lokalna kultura življenja tako postaje sezonska i ujednačena sjena same sebe.

Projekt Slow Food-CE osmišljen je kako bi se održala bioraznolikost i gastronomske tradicije koje čine regiju Srednje Europe toliko bogatom, a isto se postiglo na način da je naglasak na kvaliteti hrane koju jedemo i radu ljudi koji tu hranu proizvode. S godinom iza nas i još dvije pred nama, susret na manifestaciji Terra Madre Salone del Gusto važna je prekretnica koja će osvijetliti put pred nama.


The SlowFood-CE project is financed by the EU program Interreg Central Europe.

The contents of this publication are the sole responsibility of Slow Food and the EU is not responsible for any use that may be made of the information it contains.

Datum:
04.09.2018
Natrag