HRCroatian
Početna
„Continuing business as usual“ – slučaj Centra za mlade i Platforme tijekom COVID-19 krize
„Continuing business as usual“ –  slučaj Centra za mlade i Platforme tijekom COVID-19 krize
picture_1 picture_2 picture_3 picture_4 picture_5 picture_6 picture_7

"Djelovanje organizacija civilnog društva pridonosi ostvarenju najviših vrijednosti ustavnog poretka: slobode, jednakosti, nacionalne i rodne ravnopravnosti, poštivanja ljudskih prava i socijalne pravde, vladavine zakona i demokratskog višestranačja" (Strateški plan Vijeća civilnog društva Grada Dubrovnika, 2015: 6).

 

Organizacije civilnog društva, unatoč mnogim problemima u financijskom, strateškom i prostornom smislu, u razdoblju COVID-19 pandemije pokazale su se kao tijela koja mogu preživjeti u čak i u takvim uvjetima.

Dubrovnik ima dugu tradiciju aktivnih građana i civilnih inicijativa, još od 19. stoljeća. Sve ove inicijative su i još uvijek rade na održivom urbanom razvoju Dubrovnika pod imperativom poboljšanja građanske participacije, obogaćivanja kvalitete života lokalne zajednice i osobito, njegovanju društvene solidarnosti i odgovornosti u raznim područjima djelovanja. Ova nastojanja osobito su postala važna u suvremenim uvjetima Dubrovnika u kojima je urbani život suoćen s određenom razinom degradacije urbanih uvjeta, usluga i mogućnosti pod pritiskom mnokulture turizma. Dubrovnik se u tom smislu razvija kao destinacija više nego urbani centar. Istovremeno, OCD-i u Dubrovniku i osobito članovi Centra za mlade Dubrovnik i Platforme za Lazarete prepoznati su kao primjeri dobre prakse na nacionalnoj i europskoj razini te su značajan akter u razvoju institucionalnih politika i praksi.

Međutim, na lokalnoj razini, postoji potreba za poboljšanjem njihovog položaja u smislu prostornih potreba za rad i aktivnosti, financijske nesigurnosti, potrebe poboljšanja komunikacije i dijaloga s jedinicama lokalne samouprave te poboljšanja okvira politika koje će im omogućiti prepoznavanje njihove vrijednosti u razvoju Grada Dubrovnika.

U razdoblju pandemije COVID-19 njihov rad nije prestao. Udruge članovi Platforme za Lazarete i Centra za mlade na navedeni izazov su odgovorile konstruktivno i fleksibilno te nastavile pružati svoje usluge i aktivnosti.

Primjerice, jedna od prvih i najuspješnijih inicijativa koja se pojavila u prvima i najtežim danima epidemije u Dubrovniku ona je Tehničke zajednice Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije (jedna od članica Centra za mlade Dubrovnik). Zajedno s mnogobrojnim partnerima i Sveučilištem u Dubrovniku udružili su svoje znanje i 3D printere kako bi isprintali zaštitne vizire za medicinsko osoblje. Za sada je isprintano oko 3 tisuće zaštitnih vizira te se akcija nastavlja i dalje uz pomoć sugrađana koji doniraju potrebni materijal: https://bit.ly/2yXPMeU

No, nije samo suvremena tehnologija pomogla. Udruga Deša, jedna od članica Platforme za Lazarete, organizirala je kolektivnu akciju izrade pamučnih zaštitnih maski s njihovim korisnicama koje su prošle radionicu šivanja. Također aktivno šire znanje kako ih napraviti za bilo koga tko ima dovoljno vještina, volje i šivaću mašinu kod kuće. Lokalna zajednica reagirala je ne samo sa zahvalnošću, već su također donirali potrebne materijale:  https://bit.ly/2Yh0Nm3

To nije jedina njihova akcija. Kako je poznato, tijekom ovakvih katastrofičnih uvjeta, mentalno zdravlje je od izuzetne važnosti. Udruga Deša je također nastavila pružati besplatnu pravu, psihološku i emocionalnu potporu žrtvama i svjedocima obiteljskog nasilja putem maila i telefona znajući da su žrtve tijekom karantene osobito u opasnosti: https://bit.ly/3d0gmm9

Sličnu aktivnost ponudile su i članice Centra za mlade, Udruga Bonsai i psiholozi iz Savjetovališta Centra za mlade Dubrovnik u formi online konzultacija i sastanaka pod nazivom „Korona antistress coffee“. Sažetak jednog od takvih sastanaka može se naći na linku: https://bit.ly/3aQiOtQ 

Centar za mlade ponudio je i razne druge edukacijske aktivnosti kao što je „STEAM Caffe“ koji je organizirao UR Institut u suradnji s raznim vanjskim ekspertima (https://bit.ly/2KJITjZ ); online baza uradaka mladih filmaša Ljetne škole Šipan (https://bit.ly/2yQOMcq); tutorijale kako napraviti vlastiti video koji je udruga Luža napravila (https://bit.ly/35hk4Fc); te su pokrili također druge teme kao što su savjeti za mlade poduzetnike u doba koronavirusa Centra za karijere mladih. Sve navedeno može se naći na njihovoj Facebook stranici: https://bit.ly/2SjZ6AB

Slične edukacijske aktivnosti ponudila je udruga Deša u formi Youtube videa s uputama kako napraviti određene tradicijske rukotvorine: https://bit.ly/3d2ecCm te je svoje jezične radionice prebacila u online format.

„Sakupljač Dubrovnik“ izvorno je osmišljen kao kolektivna sakupljačka akcija i kolektivna izložba gdje građani Dubrovnika donose svoje predmete i priče o njima koje se tiču njihovog života i sjećanja u Dubrovniku. Na taj način Art radionica Lazareti htjela je posvetiti dio prostora Lazareta memoriji lokalne zajednice. ARL je uspješno prebacio projekt online, što je na kraju omogućilo i puno veću vidljivost predmeta i njihovih priča široj lokalnoj i nacionalnoj zajednici. Facebook stranica projekta nalazi se na linku: https://bit.ly/2yaZn1K.

Studentski teatar Lero, također smješten u Lazaretima, nastavio je putem svojih društvenih mreža dijeliti isječke svoje bogate i duge postoji (52 godine) kako bi naučio mladu publiku, a podsjetio staru: https://bit.ly/2KOfmoY 

Uz ove javne i online aktivnosti, udruge su nastavile uspješno raditi na menadžmentu svojih projekata, organizacijskim i financijskim aspektima, te se dalje obrazovati kroz online radionice unatoč nestabilnim radnim uvjetima i budućem financiranju njihovih aktivnosti. Uzevši u obzir oaj kratki pregled njihovih aktivnosti, zaključujemo da su udruge Lazareta i Centra za mlade dokazale da se unatoč svim negativnim aspektima ove situacije, upravo zahvaljujući svojoj predanosti, znanju, vještinama i solidarnosti, uspjele brzo i efektivno prilagoditi pandemijskim uvjetima i nastavile brinuti se o lokalnoj zajednici unutar koje djeluju.

Suradnja i komunikacija između javnog i civilnog sektora na kojem projekt „Active NGOs“ inzistira, osobito je pomogao jednoj od prvih zajedničkih akcija koje su išle u smjeru rješavanja problema financiranja udruga u post-korona razdoblju na lokalnoj razini, a to je apel gradskim strukturama da razmisle o izbjegavanju drastičnog rezanja sredstava udrugama na razini gradskog proračuna. Navedeno bi se trebalo uzeti u obzir kao jedan od pozitivnih praksi nastavljanja gradnje stabilnog civilno-javnog partnerstva na kojima bi društveno-kulturni centri kao Lazareti i Centar za mlade trebali bazirati.

Zaključimo ovaj članak s optimističnim citatom analize društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj: „Metaforički rečeno, članovi tih inicijativa mogu preživjeti mjesecima bez vode, hrane i skloništa. Istovremeno, sposobni su apsorbirati velike količine resursa u vrlo kratkom vremenu. Ovo ih čini najotpornijom vrstom u kulturnom sustavu (Vidović, Žuvela, Mišković 2018: 64).

 

ACTive NGOs URBACT-ova je mreža prijenosa znanja posvećena razvoju i poboljšanju modela suradnje između udruga civilnog društva i jedinica lokalne samouprave. Inspirirajući se iz Dobre Prakse NGO kuće u Rigi, platforme za civilno-javnu participaciju, mreža spaja gradove diljem Europe: Riga (LV), Sirakuza (IT), Santa Pola (ES), Dubrovnik (HR), Brighton and Hove (UK) i Espoo (FI).


Projekt je sufinaniran od strane ERDF-a unutar URBACT III Operativnog programa. Doznajte više na: https://urbact.eu/active-ngos /Facebook: ACTiveNGOs /Twitter: @ACTive NGOs /Instagram: active.ngos



Petra Marčinko, koordinatorica lokalne URBACT skupine


Korištena literatura:

1) Strateški plan Vijeća civilnog društva Dubrovnika 2015-2020. 2015. Dubrovnik: Grad Dubrovnik. Dostupno na:

https://www.dubrovnik.hr/uploads/pages/7/Strategija-Vijeca-civilnog-drustva-Grada-Dubrovnika.pdf (zadnji pristup 30.04.2020.).

2)     Vidović, D., Žuvela A. and Mišković, D. (2018) Vizija društveno-kulturnih centara. U: D. Vidović, ur. Uradimo zajedno. Prakse i tendencije sudioničko upravljanja u kuluri u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Zaklada Kultura Nova, 62-72. Dostupno na: http://participatory-governance-in-culture.net/uploads/biljeske_EN_web.pdf (zadnji pristup 30.04.2020.)

Datum:
12.05.2020
Natrag