Intervju prenosimo u cijelosti s web portala URBACT projekta TechTown.
Koja je tema mreže TechTown koje je dio i DURA?
Mreža TechTown koju provodi Razvojna Agencija Grada Dubrovnika – DURA, bavi se problematikom razvoja digitalne ekonomije u lokalnoj zajednici. Mrežu čini 11 gradova, osim Dubrovnika u njoj se nalaze Barnsley, koji je ujedno i vodeći partner, i Basingstoke iz Ujedinjenog kraljevstva, Limerick iz Irske, San Sebastian iz Španjolske, Clermont Ferrand iz Francuske, Siracusa iz Italije, Nyiregyhaza iz Mađarske, Cesis iz Latvije, Gavle iz Švedske te Loop City iz Danske.
Koji je bio motiv DURA-e za uključenje u ovu mrežu?
Dubrovnik već ima strategiju pametnog grada, ali želimo izbjeći da velike firme dolaze u grad i nude svoja gotova rješenja na naše lokalne probleme. Cilj nam je stvoriti kvalitetnu digitalnu zajednicu gdje će naši mladi prije svega ostati u gradu, dodatno se obrazovati u tom smjeru, ali i rješavati probleme s kojima se suočavaju u svojoj svakodnevici.
Kroz ovu mrežu razmjenjujemo iskustva te radimo drugi korak u smjeru razvoja digitalne ekonomije u Dubrovniku.
Kao rezultat, nastat će Integrirani plan aktivnosti (IAP) koji će biti sveobuhvatan, ali nama je prije svega cilj posložiti daljnje korake kako bi bili sigurni da idemo u pozitivnom smjeru.
Jeste li osnovali URBACT lokalnu grupu? Kako funkcionira?
URBACT lokalnu grupu smo osnovali i vrlo smo zadovoljni njome. Uspjeli smo okupiti članove iz različitih sektora pa se tako u njoj nalaze predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore, Sveučilišta u Dubrovniku, RIT-a Hrvatska (Rochester Institute of Technology Croatia), Zajednica tehničke kulture kao predstavnici udruga, nekoliko Start Up-ova, predstavnici privatnih tvrtki, gradski vijećnik koji je ujedno i direktor velike ICT tvrtke itd.
Smatramo da smo okupili i kreirali zdravi ekosustav koji će uvelike doprinijeti kvaliteti provedbe ove mreže.
Kakva je motiviranost članova ULG-a?
Iznimno smo zadovoljni motiviranosti članova. Na početku smo imali mali problem jer se članovi ULG-a nisu osjećali mjerodavni za stvaranje akcijskog plana iz razloga što im je kreiranje strategija nešto strano, nešto što radi netko drugi, neka nepoznata osoba, najčešće javna vlast u nekom uredu. To je bila barijera koju nam je bilo najteže razbiti.
Sada smo počeli primjenjivati neke nove metode kojima definiramo probleme i tražimo rješenja. Nakon što su vidjeli svoju važnost u cijelom procesu kreiranja plana, svi članovi se osjećaju sigurnije u sebe.
U posljednje vrijeme najveći problem nam je naći termin održavanja sastanka koji bi svima odgovarao, ali to je zbog činjenice da su svi članovi zauzeti ostalim obvezama što svjedoči tome da su aktivni i na drugim poljima.
Kakva su iskustva s transnacionalnim sastancima u sklopu ove mreže?
Do sada smo imali nekoliko transnacionalnih sastanaka i svaki od njih ima određenu temu. Do sada smo dosta raspravljali o tome kako dovesti i razvijati talente u našim gradovima. Dosta se interno i osobno razvijamo, dobivamo nova znanja, ali i kao partneri se dosta umrežavamo što je dosta važno za prijenos znanja i iskustava.
Kako prenosite zaključke i iskustva s transnacionalnih sastanaka na lokalnu razinu?
Uvijek nakon transnacionalnog sastanka prođemo kroz prezentacije s tih sastanaka s dionicima na lokalnoj razini te isprintamo dodatno materijale koje smatramo bitnima za cijelu priču.
Na jednom takvom sastanku u Irskoj sudjelovao je i član našeg ULG-a (predstavnik Start Up-a) koji je potom prenio zaključke ostatku članova ULG-a. Tendencija nam je i da ubuduće uvijek barem jedan član ULG-a bude prisutan na transnacionalnim sastancima pa da nakon toga prenose vlastita iskustva jer smatramo da će to biti vjerodostojnije i razumljivije samim članovima.
Kreirali smo i online platformu gdje stavljamo sve dokumente, a uskoro pokrećemo i alate kojima ćemo osigurati svakodnevni kontakt da bi izbjegli formalne razgovore preko e-maila i slično. Razvijamo digitalnu ekonomiju pa ćemo i u tom primjeru raditi na tome.
Kako ste zadovoljni odnosom gradskih vlasti prema provedbi ovog projekta?
Za sada smo jako zadovoljni odnosom. Super je za projekt što su se uključili gradski vijećnik i pročelnik. Na temelju toga već se vide prvi koraci. Na zadnjoj sjednici gradskog vijeća na jednoj točki dnevnog reda vijećnik je dao komentar da treba poticati lokalne Start Up-ove i njima dodijeliti poslove kako bi se na taj način razvijala lokalna zajednica. U tome se vidi promjena načina razmišljanja.
Sljedeće godine čekaju nas izbori i nezahvalno je prognozirati rezultate istih. Budimo realni, dosta takvi projekti i aktivnosti ovise o politici. Međutim, za nas je veliki plus što imamo uključenog nekog iz gradskog vijeća. Ta osoba daje nam punu podršku, a još je bitnije što razumije tematiku.
Kako ste zadovoljni odnosom samog gradonačelnika?
Gradonačelnik podržava projekt iako nije uključen u dnevne aktivnosti njegove provedbe. Upoznat je s projektom i jako potiče razvoj strategije pametnog grada tako da vidi ovo kao još jednu aktivnost u tom smjeru.
Međutim, nemamo za sad još neke opipljive rezultate projekta koje bi mu predstavili, ali definitivno računamo na punu podršku.
Sudjelovali ste na URBACT ljetnom sveučilištu. Kakvi su dojmovi?
To je nešto fantastično! Fasciniralo me da su me pozvali kao facilitatoricu s obzirom na to da smo se tek uključili u program, a ovo je i prva godina kako je Hrvatska uključena. To je pokazalo da nas stvarno cijene i žele uključiti u sve aktivnosti, kako nas tako i sve ostale.
Puno smo naučili na Sveučilištu te ima puno alata koji se mogu primijeniti na lokalnoj razini. Bilo nas je tamo puno, čak troje samo iz našeg projekta i to smatram velikim plusom za naš projekt i vjerujem da će to uvelike doprinijeti kvaliteti njegove provedbe u budućnosti. Imamo jasniju sliku oko toga kako i na koji način možemo doći do akcijskog plana.
Najveća prednost je sasvim sigurno umrežavanje. Skupili smo dosta kontakata koje u svakom trenu možemo nazvati i pitati kako i što dalje.
Spomenuli ste i sami da su tamo predstavljeni mnogi alati i metode. Koristite li ih u svom radu?
Koristimo sve te alate za definiranje problema i analizu dionika. Možda ih ne zovemo direktno tim imenom kako su predstavljeni na Sveučilištu, ali njihovi elementi su stalno prisutni. Svi ti modeli su nam velika pomoć u radu na lokalnoj razini.
