Izazovi današnjice poput nezaposlenosti, porasta nejednakosti, socijalnog isključivanja ugroženih skupina te onečišćenje okoliša u najvećoj su mjeri generirani u gradovima koji, s jedne strane, predstavljaju koncentrirane točke kapitala, rada i znanja, a s druge strane, predstavljaju najveće potrošače energije, hrane, vode i drugih resursa neophodnih za zadovoljenje potreba budućih generacija.
Tek s ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije te otvaranjem programa URBACT za hrvatske korisnike održivi urbani razvoj počinje dobivati na vidljivosti. Od rujna 2015., izborom 21 URBACT mreže za planiranje aktivnosti, hrvatski gradovi napokon mogu ravnopravno sudjelovati u razmjeni znanja i praktičnih iskustava sa svojim europskim kolegama.
Program URBACT III sa svojom misijom umrežavanja gradova oko pametnog, uključivog i održivog urbanog razvoja podržava široki raspon potencijalnih tema kojima se mreže gradova mogu baviti. Za potrebu jednostavnije komunikacije one se grupiraju u pet glavnih grupa (ekonomija, okoliš, inkluzija, upravljanje, integrirani urbani razvoj) koje obuhvaćaju čitavu lepezu bitnih tema poput zapošljavanja, kružne ekonomije, inovacija, hrane, energetske učinkovitosti, građanske participacije, urbano-ruralnih partnerstava, imigranata, manjina, urbane regeneracije i urbane mobilnosti, da spomenemo samo neke. Četiri mreže u kojima sudjeluju hrvatski gradovi svoj fokus tako stavljaju na različite stvari.
DURA se prijavila s dva projekta na II fazu programa URBACT-a. Mreža Second Chance (2C) bavi se rehabilitacijom nedovoljno iskorištenih zgrada i znamenitosti u gradovima s ciljem osiguravanje prostora za zajedničko dobro, a vodeći partner je Napulj iz Italije. Drugi projekt pod nazivom TechTown bavi se nalaženjem načina kako mali i srednji gradovi mogu maksimalno iskoristiti potencijal digitalnog gospodarstva za stvaranje novih poslova te kako digitalne kompetencije mogu pomoći tvrtkama na polju rasta i konkurentnosti. Vodeći partner je Grad Barnsley iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Krajem prošle godine, gradovi su ugostili predstavnike nositelja svojih mreža i stručnjake za odabrane teme te ih upoznali s lokalnim kontekstom. Osnovane su i lokalne akcijske grupe koje uključuju dionike iz privatnog, javnog i civilnog sektora, koje će u naredne dvije godine raditi na planiranju lokalnih aktivnosti.
Do kraja ožujka gradovi moraju izraditi studije svog početnog stanja (tzv. baseline studies) koje će biti osnova za buduće planiranje i izradu lokalnog akcijskog plana, kao finalnog proizvoda svih URBACT mreža za planiranje aktivnosti. Pored toga, većina gradova se priprema za sljedeći koordinacijski sastanak partnera koji će se tijekom veljače održati u nekom od gradovima iz njihovih mreža.
