Tekst i video prilog prenosimo u cjelosti.
Dubrovnik je po mnogočemu poseban. Iako odavno živi uglavnom od turizma, počeo se brinuti da ne postane grad samo starih ljudi. Zato svojim studentima pruža olakšavajuće okolnosti dizanja kredita za visoko školovanje, a trudi se postati i mjestom malog i srednjeg poduzetništva.
Maja Grgić pjeva od svoje osme. Prije tri godine, odlučila je studirati kompoziciju i pjevanje, a to je mogla samo u londonskoj školi moderne glazbe. Stoga je za životne i troškove školarine, morala podići kredit.
“Znači maksimalan iznos, koji sam ja uzela i koji se može dignut, je dvadeset tisuća eura, na koji idu kamate, naravno s time da je olakotna okolnost da grad pokriva dio tih kamata koje otplaćuje prema banci slijedećih godinu dana. Tako da studenti i svi oni koji su završili imaju neku šansu da se zaposle i da nađu način za vraćanje slijedećih pet do sedam godina tog iznosa.”
Povoljnija kamata
Maja, kao dobitnica Porina 2008. za najjazz kompoziciju godine, od Dubrovnika nije dobila stipendiju, ali nam kaže da se bez kredita ne bi mogla školovati tako lako.
“Od 2010. pravo na kredit za sveučilišno obrazovanje imaju svi koji imaju prebivalište u Dubrovniku tri godine, bilo da su upisali studij u Hrvatskoj ili inozemstvu”, izvještava Marin Veršić.
Ružica Marković iz Odjela za obrazovanje Grada Dubrovnika, objašnjava:
“Tri su najvažnije točke, koje bi sažele te povoljnosti. To je povoljnija kamata u odnosu na tržišne uvjete, druga stvar je da grad Dubrovnik dok student studira preuzima kamate na na iskorištena sredstva, takozvane interkalarne kamate. I treća stvar je da sudužnici, ne moraju biti nužno kreditno sposobni.”
Kredit za troškove života koristi 154 dubrovačka studenta, a za troškove školarine njih 84. Ova olakšica, zamišljena je da po završetku studija omogući mladima da imaju vremena naći posao, i zatim počnu otplaćivati kredit sami.
Za kamatu od šest i po posto tih kredita svojih studenata u prvom tromjesečju ove godine, grad pod Srđem je isplatio nešto više od 200 hiljada kuna, približno 26 hiljada eura.
Dubrovnik ima garantni depozit u banci, tako da za slučaj da korisnici kredita nemaju novca za vratiti ga, grad im je opet spreman pomoći.
“Kada vam netko spomene Dubrovnik, prvo što mnogi pomisle, jest turizam. No Dubrovčani ne bi htjeli da to bude jedina gospodarska djelatnost njihova grada. Zbog toga se trude ponuditi optimalne uvjete mladim poduzetnicima, ne bi li pokrenuli vlastiti posao”, javlja Veršić.
Dalmacija je vrlo bogata regija za korištenje obnovljivih izvora energije. Tako su se ovi momci dosjetili pokrenuti proizvodnju solarnih ploča.
Frano Luetić kaže: “Ovo je prvi ovakav projekt u Konavlima, solarne elektrane od 30 kilovata. Konavle je dosta dobro, odnosno jedna od najboljih regija na Mediteranu za takve projekte, sa godišnjom sunčevom insolacijom od preko 1500 kilovatsati po metru kvadratnom. Za usporedbu, jedna Bavarska, ima manje od tisuću.”
Za minimaliziranje početnih troškova poslovanja i oni mogu zahvaliti Dubrovniku i gradskoj razvojnoj agenciji.
Ivan Ivušić objašnjava: “Utoliko što mi nismo znali kako krenuti u poduzetničke vode. Oni su nam pomogli u savjetovanju pri osnivanju tvrtke, nakon toga su nam pomogli vezano za sve troškove poslovanja tvrtke, također su nam omogućili i prostor. “
Procjenjuju da im mjesečna ušteda za besplatni prostor i računovodstvene usluge, iznosi otprilike 500 eura mjesečno.
Besplatan marketing
Te olakšice moći će koristiti prve dvije godine od početka osnivanja kompanije. U dubrovačkom poduzetničkom inkubatoru od 2011. do sada, svoje prostorije našlo je 15 kompanija, raznih djelatnosti: od visokih tehnologija, računarstva, do web dizajna.
Andrea Novaković iz Dubrovačke razvojne agencije kaže: “Mi ih svugdje nastojimo marketinški popratiti u njihovim aktivnostima, i isto tako graditi neki zajdnički suživot naše razvojne agencije sa njima kao našim stanarima. Dakle povezujemo neke naše aktivnosti s njihovim uslugama, i u svakom slučaju omogućavamo besplatan marketing.”
Dubrovnik ne želi doživjeti sudbinu Venecije koja je postala grad stanovnika odmakle dobi. Zna da će mladi ostati, samo ako imaju posao. Stoga se stvaraju prilike i za one koji ne namjeravaju živjeti od turizma.
Video pogledajte OVDJE
