Konferenciji na temu „Klimatske promjene: što moramo i možemo poduzeti?“, prisustvovala je djelatnica DURA-e Melina Mohorić, radi izrade Plana prilagodbe na klimatske promjene za Grad Dubrovnik, u sklopu projekta iDEAL.
Konferencija se je održala u Zagrebu 23. svibnja 2019. godine u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Podravke.
Konferencija predstavlja dio nove suradničke platforme Hrvatske gospodarske komore – HGK_COR akcelerator, čiji je cilj ubrzati promjene na ostvarenju 17 globalnih ciljeva UN-a u Hrvatskoj. Odgovor na klimatske promjene predstavlja 13. cilj održivog razvoja.
Sasja Beslik, direktor održivih ulaganja banke Nordea, predstavio je Izvješće o klimatskim utjecajima za RH te pritom istaknuo kako postoje tri ključne karakteristike klimatskih promjena u Hrvatskoj: porast prosječne temperature, smanjenje oborina (iako ne u tolikoj mjeri koliko je povećanje prosječne temperature), i povećanje frekvencije i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta poput suša i oluja.
Objašnjena je i prijetnja koju podizanje razine mora predstavlja turističkim lokalitetima na obali, posebice starim gradskim jezgrama koje su dio baštine UNESCO-a, gdje pripada i Grad Dubrovnik. Od ostalih opasnosti stručnjaci su naveli i povećanje temperature te šumske požare.
Izvješće donosi i preporuke za pripremu i prilagodbu klimatskim promjenama, ističući uključivanje svih tijela i institucija i izradu analiza koje neće samo procjenjivati posljedice katastrofa poput požara i suša, već i predviđati potencijalne utjecaje na gospodarstvo i društvo.
Zaključke ovog izvješća potkrijepio je i prof. dr. sc. Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, iznoseći rezultate istraživanja klimatoloških promjena na globalnoj razini te na razini RH.
Predstavnici uprave i održivog razvoja Podravke, Ljiljana Šapina i Matija Hlebar, predstavili su izrazito značajan utjecaj klimatskih promjena na poslovanje Podravke, te objasnili u kojoj mjeri i na koji način Podravka koristi resurse za prilagodbu vlastitog uzgoja i proizvodnje klimatskim promjenama. Pritom je gđa Šapina izjavila kako ravnoteža u poljoprivredi predstavlja ključan faktor Podravkinog poslovanja.
Na nacionalnoj razini RH je pripremila dvije značajne strategije: Strategija niskougljičnog razvoja RH do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu i Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, koja je u ovom trenutku u procesu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Kroz predavački dio i panel raspravu konferencije, nekolicina stručnjaka iz područja klimatologije, meteorologije, energetike i zaštite okoliša istaknuli su ključna područja ranjivosti Hrvatske iz perspektive klimatskih promjena, te naglasili nužnost investicijskih projekata koji će na inovativan način, kroz prizmu održivog razvoja, pronalaziti načine uspješne socio-ekonomske prilagodbe. Pritom je od ključne važnosti suradnja znanstveno-istraživačkog sektora, gospodarstva i upravljačkih tijela vlasti.