U okviru projekta Slow Food Središnja Europa: kultura, baština, identitet i hrana, u ponedjeljak 28. svibnja, u prostorijama Hotela Adria u Dubrovniku, održan je cjelodnevni trening identificiranja i mapiranja gastro-kulturnog nasljeđa hrane dubrovačkog kraja.
Projekt, čiji je nositelj Slow Food, a partneri Grad Venecija, Gastronomsko Sveučilište u Pollenzu (Italija), Turistička zajednica Južne Moravije, Slow Food Brno (Republika Češka), Grad Krakov, odjel za promociju i turizam (Poljska), Grad Kecskemet (Mađarska), Dubrovačka razvojna agencija DURA i Udruga Kinookus utemeljen je na Slow Food konceptu “nove gastronomije”, multidisciplinarnom pristupu hrani koji prepoznaje snažne veze između nepca, planeta i ljudi.
Jedan od ciljeva projekta stvaranje je prenosivog modela vrednovanja tradicijske hrane te stvaranje novog saveza pet gradova vrijedne spomeničke baštine Središnje Europe, a sve na dobrobit lokalnih uprava, civilnog društva, institucija, malih poduzeća prehrambenog sektora, uslužnih djelatnosti te kreativnog sektora i građanstva uopće.
Osnovni cilj održanog treninga osposobljavanje je lokalnih aktera prehrambenog sustava za identificiranje nematerijalnog nasljeđa hrane i to u perspektivi koja kombinira ekonomsku, ekološku i društvenu održivost.
U uvodnom pozdravu direktorica Dubrovačke razvojne agencije DURA-e, Ana-Marija Pilato, istaknula je važnost ovog projekta za održivi razvoj gradskih i prigradskih područja te usklađenost njegove temeljne filozofije s vizijom Dubrovnika koju nova gradska uprava promovira pod geslom Respect the City.
Voditelj projekta Ivo Kara-Pešić sudionike je u trening uveo kušanjem mantale koje je poslužilo kako bi prisutni kroz vlastite dojmove, senzacije i sjećanja izazvana okusom i mirisom ove čuvene slastice dubrovačke gastronomije osvijestili važnost emotivne memorije vezane uz tradicijska jela te njihovu ukorijenjenost u običajima i svetkovinama lokalne zajednice.
Uslijedilo je detaljno predstavljanje pravnog okvira za očuvanje nematerijalne baštine hrane u Republici Hrvatskoj i etno-antropološkog pristupa Gastronomskog Sveučilišta u Pollenzu, s posebnim osvrtom na sve njegove faze i alate: od znanstvenog-teorijskog istraživanja različitih izvora do terenskog rada, izbora kazivača i izrade video intervjua kojim se prikupljaju njihove životne priče i svjedočanstva. Prisutne je posebno zanimala specifičnost lokalnog povijesnog i agrokulturnog konteksta u odnosu na ostale partnerske gradove te kriteriji pri izboru kazivača.
U okviru ovog projekta zainteresirane očekuje još jedan trening koji će biti organiziran u mjesecu listopadu 2018. godine.