Riječ je o projektu valoriziranja nematerijalnog kulturnog nasljeđa hrane čiji je nositelj Slow Food, a hrvatski partneri Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA i Udruga Kinookus, u suradnji s Gradom Venecijom, Gastronomskim Sveučilištem u Pollenzu (Italija), Turističkom zajednicom Južne Moravije, Slow Foodom Brno (Republika Češka), Gradom Krakovom – odjelom za promociju i turizam (Poljska), Slow Foodom Poljske i Gradom Kecskemetom (Mađarska).
Predstavnike gradskih i županijskih institucija, udruga građana i proizvođača uvodno je pozdravio gradski pročelnik za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljanić naglasivši važnost projekta za postavljanje temelja novog pristupa tradicijskoj proizvodnji, posebno u svjetlu drugačije turističke ponude koju nova gradska uprava želi razviti u nastupajućim godinama.
Voditeljica projekta uime DURA-e, Mia Hrnić, prisutnima je predstavila tehničke podatke i aktivnosti projekta čija vrijednost prelazi 15 milijuna kuna i u okviru kojega će biti stvoren novi, transnacionalni model vrednovanja nematerijalne baštine hrane dubrovačkog područja.
Ivo Kara-Pešić iz Udruge Kinookus detaljnije je pojasnio samu povijest nastanka projekta te njegove osnovne ciljeve, metodologiju rada i potencijale za dubrovački kraj. Pozivanjem na radove Jadranke Ničetić i Vasne Miović, Kara-Pešić je prisutne podsjetio na značaj koji su hrani i njezinoj proizvodnji pridavali stari Dubrovčani, ponajviše u diplomaciji, te objasnio na koji način multidiciplinarni i integrirani pristup Slow Fooda tradicijsku proizvodnju pretvara u pokretač održivog ekonomskog, ekološkog i društvenog razvoja na lokalnoj razini.
Projekt Slow Food Središnja Europa predviđa mapiranje i vrednovanje tri poljoprivredne tradicije: stočarstva na području Srđa i Bosanke, uzgoja žitarica i proizvodnje brašna u mlinicama na rijeci Ljuta u Konavlima te proizvodnje soli i školjkarstva na području Malostonskog zaljeva.
Kara-Pešić je istaknuo da se kroz projekt pruža prilika uspostavljanja strateškog partnerstva Grada Dubrovnika i Ugostiteljske škole s Gastronomskim sveučilištem u Pollenzu, najprestižnijim sveučilištem ovog tipa na svijetu.
Projekt može, naglasio je Kara-Pešić, stvoriti nov, visokovrijedni sadržaj za obnovljenu spomeničku baštinu na području Dubrovnika: multidisciplinarni muzej nasljeđa hrane koji bi se trebao razviti iz dvije jestive izložbe posvećene gastro tradiciji Dubrovačke Republike.
Na samom kraju svog izlaganja Kara-Pešić je ponovio da bez sustavnog uključivanja svih dionika, od gradske i županijske uprave, ugostitelja i institucija do udruga i građanstva projekt neće napraviti temeljni pomak u osnaživanju lokalne poljoprivredne proizvodnje.
Nakon prezentacije razvila se vrlo živa i duga rasprava koja je pokazala veliki interes predstavnika institucija, udruga, proizvođača i građana za oživljavanje lokalne tradicijske poljoprivrede i adekvatno vrednovanje bogatog nasljeđa hrane Dubrovačke Republike.
Svi sudionici su se složili da bez podizanja svijesti građanstva i predstavnika institucija, neprestane edukacije proizvođača i jasnih odredaba gradske i županijske vlasti s ciljem osnaživanja lokalne proizvodnje hrane, ne može doći do željenog preokreta koji je od životne važnosti za Dubrovnik i okolicu, pogotovo u svjetlu sve izraženijih klimatskih promjena.
