Sedmi Good Food Festival prvog je dana programa, u četvrtak 24. rujna u ljetnikovcu Bunić-Kaboga, ugostio predstavljanje rezultata trogodišnjeg europskog projekta Slow Food Srednja Europa: kultura, baština, identitet i hrana u kojem je pet gradova Srednje Europe (Dubrovnik, Brno, Krakow, Kecskemét i Venecija) surađivalo na stvaranju transnacionalne strategije za valoriziranje nematerijalne gastronomsko kulturne baštine.
U uvodnoj riječi zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika, gospođa Jelka Tepšić, pozdravila je prisutne naglasivši kako aktualna gradska uprava ima snažnu volju raditi na poticanju lokalne poljoprivrede i kako je novonastala situacija naglog pada turizma uslijed pandemije covida-19 onaj prijelomni trenutak u kojem treba početi sustavno razvijati prehrambenu politiku na širem području grada.
Mia Hrnić iz Dubrovačke razvojne agencije DURA ukratko je predstavila strukturu projekta i njegove osnovne faze: od znanstveno-istraživačkog i terenskog istraživanja, preko treninga do organiziranja pilot akcije, multimedijalne jestive izložbe «Hranitelji Grada». Ona je istaknula da je pilot akcija bila vrlo uspješna i da je njome skrenuta pažnja građanstva i gradske uprave na iznimno bogatu, ali i dalje nedovoljno i neadekvatno valoriziranu gastronomsko kulturnu baštinu dubrovačkog kraja.
Zatim je riječ prepustila koordinatoru projekta za Hrvatsku, Ivu Kara-Pešiću iz Udruge Kinookus, koji je na samom početku svog izlaganja istaknuo da je projekt službeno završen, ali da je želja hrvatskog projektnog tima nastaviti ga kako bi u budućnosti polučio prehrambenu politiku Grada Dubrovnika. Kara-Pešić je prisutnima pojasnio specifičnost Slow Food ideje valorizacije gastronomsko kulturne baštine i metodologiju primijenjenu u projektu, koja je razvijena na Sveučilištu gastronomskih znanosti u Pollenzu. Posebno se osvrnuo na dvije metode valoriziranja, aktualne za dubrovački kontekst: ulogu chefova i kuhara te na Slow Food koncept održivog turizma. Bila je to prilika i da se prisutnima skrene pažnja na jedan od rezultata projekta: Slow Travel book za dubrovačko područje, prvi vodič za one putnike koji se u svom odabiru mjesta za odmor, restorana i dućana vode principima dobre, čiste i pravične hrane. Publici je predočeno kako je upravo hrana onaj aspekt lokalne kulture s kojim gosti najviše dolaze u dodir i preko kojeg na najugodniji način upoznaju njezine značajke i lokalni način života.
Potpisan je Protokol o zalaganju kojim je aktualna gradska uprava podržala ciljeve projekta Slow Food Srednja Europa i nastojanja projektnog tima da se gastronomsko kulturnoj baštini na području Dubrovnika prvi put pristupi sustavno i dugoročno, uz uključivanja svih dionika prehrambenog sustava. Strategija, kao glavni rezultat projekta, ima smisla samo kao dio prehrambene politike, takozvanog „food policyja“, čije je faze razvoja objasnio na primjeru Grada Milana. Razvoj prehrambene politike je kompleksan proces koji obuhvaća različite dimenzije: kako komponente prehrambenog ciklusa, poput uzgoja, distribucije i konzumiranja hrane, otpada koji se stvara i njegove obrade, tako i one koje se neposredno ili posredno odnose na urbani prehrambeni ciklus poput ekoloških i teritorijalnih faktora proizvodnje, kulture i stila života, zdravlja, ekonomije, istraživanja, infrastruktura.
Na samom kraju svog izlaganja Kara-Pešić je organizatorima Good Food Festivala poželio da u budućim edicijama u žižu programa postave male tradicijske proizvođače i njihove probleme te da budu promotori Slow Food vrijednosti očuvanja uzgojne bioraznolikosti.
Nakon prezentacije razvila se vrlo živa rasprava u kojoj je lokalne poduzetnike i predstavnike OPG-ova zanimalo koje se konkretne mjere mogu odmah poduzeti kako bi se pomoglo malim tradicijskim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda.
